MAJDA NIKEZIĆ U SLOVENIJI: U fokusu doktorske disertacije porijeklo hrane

IZVOR: MNEMAGAZIN (AUTOR: N.Đ. )

Kada Baranka Majda Nikezić okonča doktorske studije u Sloveniji javnost će dobiti više podataka o važnosti praćenja porijekla hrane, a na osnovu kojih će se sagledavati njena bezbjednost, autentičnost i kvalitet…

Studentkinja je prve godine doktorskih studija programa Ekotehnologije, na Međunarodnoj podiplomskoj školi Jožefa Stefana (engl. The Jožef Stefan International Postgraduate School). 

Objašnjavajući zašto je odabrala ovu oblast da bude njena profesija, kaže da su nauke o hrani oduvijek bile od velikog značaja, ali čini joj se da je njihova neophodnost pimijećena tek danas, u doba globalizacije i rastuće populacije. Ova zbivanja sa sobom, prema njenim riječima, nose izazove za prehrambenu industriju s jedne, a opasnost po potrošače s druge strane.

– Moja doktorska disertacija usko je vezana za praćenje porijekla hrane pomoću pojedinih „netradicionalnih“ izotopa i njihovog odnosa. Ovakva analitička metodologija pruža širi spektar pouzdanijih informacija, u odnosu na fizičko-hemijske parametre koji ne dozvoljavaju diferencijaciju od sličnih proizvoda i, uglavnom, nijesu karakteristični za geografsko porijeklo, kao i specifikaciju poljoprivredno-prehrambenih proizvoda sa geografskom oznakom obično zasnovanoj na subjektivnim karakteristikama poput  organoleptičkih svojstava – navela je ona. 

Ističe da transparentnost u pogledu porijekla i istorije prehrambenih proizvoda je esencijalna za formalnu identifikaciju odgovornosti svih subjekata u poslovanju hranom. 

Nekontrolisana zamjena lokalnih proizvoda kvalitativno inferiornijim

-A metodologije za praćenje u ovom kontekstu podižu svijest kako potrošača, tako i proizvođača o bezbjednosti, autentičnosti i kvalitetu hrane. Jedan od najčešćih problema tiče se nekontrolisane zamjene lokalnih proizvoda kvalitativno inferiornijim. Samim tim, autentičnost i sertifikacija geografskog porijekla proizvoda predstavlja korisno sredstvo u zaštiti visokokvalitetnih proizvoda. Kako bi se ovakve studije mogle sprovoditi, nužno je formiranje velikih baza podataka-uzoraka, na osnovu kojih se može vršiti poređenje, što je težak i dugotrajan zadatak – precizirala je naša sagovornica. 

Prije nego što je otputovala u Sloveniju ukazala je na važnost što je obavljala pripravnički staž u Institutu za javno zdravlje Crne Gore, na Odjeljenju za sanitarnu hemiju i ekotoksikologiju. Tu je i nakon isteka programa stručnog osposobljavanja bila angažovana u okviru projekata Centra izvrsnosti. Kaže da je zahvaljujući svojoj mentorki saznala za ovaj studijski program u Ljubljani i mogućnost dobijanja stipendije.

– Slobodno mogu reći da je jedno takvo inspirativno okruženje sa dosta mladih ljudi, ali i onih iskusnijih koji su posvećeni nauci umnogome odredilo i moj put i srećna sam što sam bila dio tog tima. Za studiranje u Sloveniji konačno sam se odlučila prvenstveno zbog kvaliteta njenog obrazovnog sistema i brojnih preporuka naših i drugih studenata koji su imali prilike da tamo provedu cijelo školovanje ili jedan njegov dio – kaže Majda. 

Školarina 3.960 eura

Prijavila se i ispunila uslove za dobijanje stipendije Ad futura koju dodjeljuje stipendijski fond Republike Slovenije. Stipendija pokriva mjesečne životne troškove, kao i školarinu koja iznosi 3.960€ po godini. Njene doktorske studije su koncipirane, kako je ispričala, tako da eksperimentalni dio istraživanja sprovodi u Institutu Jožef Stefan, na Odsjeku za nauke o životnoj sredini. Ovaj institut je najveća i vodeća naučno-istraživačka organizacija u Sloveniji, dobro povezana sa domaćim, ali i stranim univerzitetima, industrijama i istraživačkim institucijama sa kojima realizuje mnoge naučne projekte.

– Osim rada u laboratorijama sa najsavremenijom opremom i instrumentima, izdvojila bih prijatnu atmosferu u radnom okruženju koje čine mentor, profesori, ali i kolege iz različitih dijelova svijeta. Takođe me oduševljava stepen samostalnosti koji je mladim istraživačima omogućen tokom rada – priča Majda.

Zatvorene škole, kafići…

Predavanja zbog uticaja korona virusa im se, za sada, i dalje realizuju onlajn, ali rad u laboratoriji je omogućen uz poštovanje propisanih mjera, poput nošenja maski i održavanja fizičke distance. Majda kaže da kada su u pitanju ostale životne aktivnosti, u Sloveniji su već duži vremenski period – a prema saopštenjima Vlade taj period će se nastaviti i tokom februara ili duže, aktivne mnoge restriktivne mjere. Na snazi je policijski čas u trajanju od 21 do šest sati sljedećeg dana, a uz određene izuzetke, zabranjena su javna okupljanja i kretanje između gradova.

-Javni prevoz putnika je ograničen i funkcioniše po izmijenjenom rasporedu. Zatvorene su sve škole, kafići, restorani, šoping centri, noćni klubovi, bioskopi, muzeji, wellness centri i onemogućen rad niza drugih djelatnosti koje podrazumijevaju prodaju dobara i usluga. Broj novootkrivenih slučajeva ima slabu tendenciju pada, a svakodnevno oko 20% od ukupnog broja odrađenih analiza ima pozitivan rezultat. Ipak, ljudi su jako disciplinovani i strpljivo iščekuju poboljšanje situacije, ublažavanje mjera i vakcinaciju stanovništa na dobrovoljnoj osnovi – istakla je ona.

Zalazak sunca i izvođači tradicionalne muzike

Iako se u Ljubljani nalazi kratak vremenski period, priznaje da je odmah oduševila. Još se navikava na novu sredinu. Jedna šetnja centrom grada, uz kanal rijeke Ljubljanice i dolazak na Prešernov trg, gdje se sa zalaskom sunca pojavljuje izvođač tradicionalne slovenačke muzike, a tokom novogodišnjih praznika uživanje u dekoracijama koje oslikavaju planetarni sistem, komete i druga nebeska tijela, dovoljni su, prema riječima naše sagovornice, da vas ovaj grad osvoji.

– Najveću pažnju mi u svakom slučaju privlače stvari koje u Crnoj Gori nijesu zastupljene. Na primjer, kroz način odlaganja otpada, kao i kroz visoku orjentisanost i posvećenost cjelokupnog društva ostvarenju principa zero waste, stičem utisak da se, iz crnogorske perspektive, ova zelena država nalazi u drugoj galaksiji. Velika zastupljenost parkova i staza za trčanje, ali i generalno zelenih površina u samom gradu koje su u svakom dijelu dana ispunjene ljudima vas prosto tjeraju da i sami poradite na fizičkoj aktivnosti – navela je ona.

Godišnja članarina za korišćenje bicikla samo tri eura

 Uz to, najveći dio tamošnjeg stanovništva kao prevozno sredstvo koristi bicikl, a razvijen je i odličan sistem javnih bicikala čija su parkirališta rasuta po cijelom gradu, a godišnja članarina iznosi svega tri eura.

-Kada je riječ o narodu u Sloveniji, primijetila sam da je uvriježeno mišljenje da smo mi mnogo prisniji i druželjubiviji od Slovenaca. Međutim, moje dosadašnje iskustvo ne govori u prilog toj tvrdnji. Pomoć i podrška koja mi je ukazana od samog organizovanja puta u Sloveniju tokom složene epidemiološke situacije, pa do isteka samoizolacije i prvih susreta sa administrativnim poslovima koji vas čekaju kada mijenjate svoje boravište, učinili su da se ovdje ni najmanje ne osjećam kao stranac -kaže ona.

Tamošnji standard malo je viši nego u Crnoj Gori, a to je naročito primjetno kada su u pitanju cijene smještaja. Ljubljana, kao glavni grad, prednjači u potražnji, pa su samim tim i cijene zakupa veće nego u drugim gradovima. 

-Cijene osnovnih namirnica (mlijeko, jaja, brašno, ulje, voće, povrće) su pretežno slične u Ljubljani i Crnoj Gori, ili su za nijansu veće u Ljubljani. Ono što sam primijetila jeste da je hljeb duplo skuplji (oko 1,20€ u Ljubljani i oko 0,60€ u Crnoj Gori) – rekla je Majda. 

Voljela bi da se vrati u svoju Crnu Goru 

Dok Majda uživa u novom okruženju, a privodeći sa njom ovaj razgovor kraju, nezaobilazno je bilo pitanje i šta će da se dogodi nakon što okonča studije u Sloveniji. Ona nije jedna od onih ljudi koji imaju tačnu sliku o tome gdje sebe vide za pet ili deset godina, jer je svjesna da neplanirani događaji i okolnosti, kao i iznenadne prilike mogu imati uticaj na njen put i planove. 

-Ipak, voljela bih da se nakon okončanog doktorata vratim u svoju Crnu Goru i tu nastavim karijeru – zaključuje ona.

 

Podjeli objavu na:
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter
Share on LinkedIn
Linkedin

Podjelite objavu putem telefona:

Pravila komentarisanja:

Poštujući načelo demokratičnosti, kao i pravo građana da slobodno i kritički iznose mišljenje o pojavama, procesima, događajima i ličnostima, u cilju razvijanja kulture javnog dijaloga, na Portalu nijesu dozvoljeni komentari koji vrijeđaju dostojanstvo ličnosti ili sadrže prijetnje, govor mržnje, neprovjerene optužbe, kao i rasističke poruke. Nijesu dozvoljeni ni komentari kojima se narušava nacionalna, vjerska i rodna ravnopravnost ili podstiče mržnja prema LGBT populaciji. Neće biti objavljeni ni komentari pisani velikim slovima i obimni "copy/paste" sadrzaji knjiga i publikacija.Zadržavamo pravo kraćenja komentara.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *