XIX Maslinijada danas na Ljetnjoj pozornici u Starom gradu Baru bez štandova i izlagača

IZVOR: BARINFO, AUTOR: NEMANJA JANKOVIĆ

XIX Maslinijada biće održana danas na Ljetnjoj pozornici u Starom gradu Baru, 20. novembra, u skladu sa svim epidemiološkim mjerama i uz program koji će biti redukovan i prilagođen uputstvima zdravstvenih institucija.  To je, gostujući u emisiji “Uhvati dan” na talasima Radio Bara, u razgovoru sa Nemanjom Jankovićem, kazao član UO NVO “Antivari”, Mirsad Rašketić.

Prvobitni planovi za održavanje Maslinijade, kako objašnjava Rašketić, predviđali su i izložbeni dio sa ograničenim brojem štandova, na kojima bi bili predstavljeni najbolji izlagači sa prethodnih manifestacija. Pogoršanje epidemiološke situacije i očekivana posjećenost sa limitiranošću prostora gdje se manifestacija održava, učinilo je praktično nemogućim održavanje manifestacije uz preporučene i obavezne zdravstvene mjere.

RB/BI: Kako je zamišljena ovogodišnja manifestacija u slavu plemenitog drveta?

Rašketić: Odlučili smo se za redukovani format da bi nastavili kontinuitet manifestacije koja je postala jedan od simbola grada i odali priznanje onima bez kojih je ne bi ni bilo, a to su naši maslinari, i za vrijeme pandemije predani radnici. Ostaje žal za nemogućnošću održavanja manifestacije u punom formatu, jer je interesovanje posjetilaca bilo ogromno, ali i kod samih proizvođača koji su u ovom dešavanju nalazili još jednu priliku za plasman svojih proizvoda. Nadamo se da će situacija sa pandemijom omogućiti da se jubilarna dvadeseta organizuje na pravi način.

RB/BI: Kakav je rod maslina ove godine ?

Rod ove godine nije potpun, kreće se između 30-40% očekivanog optimalnog prinosa. Na nekim lokacijama je rod potpun, dok ga na pojedinim skoro uopšte i nema .

RB/BI: Zašto je to tako, da li su maslinari u nečemu pogriješili ?

Rašketić: Pa za razliku od prošle godine, kada se dominantni razlozi mogu tražiti u neadekvatnom, nedovoljnom i neblagovremenom tretiranju maslinove muve, ove godine nije baš tako. Klimatski uslovi iz razvojnog perioda ploda su najviše doprinjeli desetkovanju roda na lokacijama bez prinosa ili sa smanjenim prinosom. Period cvjetanja masline je bio praćen obilnim padavinama što nije pogodovalo vezivanju, period ranog ljeta je bio ekstremno sušan, što opet nije pogodovalo održavanju ploda… Avgust je bio idealan ove godine- topao i suv, sa vlažnošću vazduha koja je omogućavala adekvatno suzbijanje preostale maslinove mušice.

RB/BI: Kakav je kvalitet maslina i ulja ove godine ?

Rašketić: Kvalitet roda ove godine je jako visok, a i kvalitet ulja je jako dobar, skoro nabolji otkad se rade analize i klasifikacija ulja na extra djevičansko i djevičansko i ostale načine prerade. Veliki broj uzoraka zadovoljava i najrigoroznije zahtjeve u pogledu zasićenih masnih kiselina za klasu extra djevičansko ulje. Razloge treba tražiti i u sve većem i širem pristupu branja ploda sa stabla savremenim agrotehnčkim mjerama na vrijeme, u ranoj fazi… Ove godine je berba upočela 1. oktobra. Prednosti i benefiti rane berbe su poznati. Dobijaju se ulja visokog kvaliteta i samo stablo masline ima dovoljan period regeneracije, što maslinaru ostavlja dovoljno vremena da stablo agrotehničkim mjerama pripremi za sljedeću sezonu.

RB/BI: Sigurno se srijećete, kao i ja, sa pitanjem da preporučite dobro „domaće maslinovo ulje“ i „vrhunsko“ ljudima iz krajeva gdje maslinarstvo nije tradicija ?

Rašketić: Mnogo puta, a odgovor je lak, opet nije baš jednostavan. Kvalitet ulja sa naših prerađivačkih linija je jako visok, jer se već godinama radilo na uvođenju najsavremenijih tehnologija koje omogućavaju dobijanje takvog ulja. Osnovni postulat kod prerade kvalitetne sirovine- zdrave i očuvane masline u vrhunsko ulje, je brzina procesa. Dakle, maslina treba da što manje čeka na preradu. Neophodno je, potom kvalitetno skladištenje- čuvanje tog ulja. To je zasigurno  postala praksa kod velike većine naših maslinara, tako da kod odabira kupovine domaćeg ulja, a pod tim podrazumijevam proizvođače iz Crne Gore, nema greške. Kod onoga što se pod raznim etiketama prodaje po lancima supermarketa, imam samo jednu preporuku- čitajte sitno napisan tekst na etiketi kao i kod svih artikala. Ima tu i vrhunskih ulja, ali i dosta toga što promakne pod pogrešnom etiketom… Nažalost, postoje i slučajevi da se u prodaji na pijacama pronađe ulje iz susjedne Albanije sumnjivog porijekla i kvaliteta, koje se prodaje pod firmom „domaće“. Tu treba biti posebno oprezan. Moja preporuka je uvijek ulje iz CG produkcije, ne samo zbog „maslinarskog patriotizma“, već zbog neospornog kvaliteta i sigurnosti. To pitanje lojalne i nelojalne konkurencije će maslinari morati da odrade u saradnji sa nadležnim institucijama. Svakako treba naše ulje zaštititi u toj tržišnoj utakmici, kvalitet imamo, još samo da se nađe adekvatna strategija sa nadležnim institucijama. Jedan od dobrih načina je da se omogući registrovanje svih proizvođača i rad na brendiranju našeg proizvoda kroz etiketu zaštićenog geografskog porijekla.

RB/BI: Da li ima perspektive za mlade u maslinarstvu ?

Rašketić: Maslinarstvo u sadašnjem nivou razvoja u CG je dopunsko zanimanje. Za samostalan i samoodrživi izvor prihoda neophodno je posjedovati značajan broj stabala maslina, a takvih maslinara je malo. Specifičnost maslinarstva je da se investicije u proizvodnju (ne u preradu, već za osnovnu proizvodnju) rade za generacije koje će doći. Treba sačekati da to stablo dovoljno poraste i počne da donosi stabilan, kvalitetan i značajan prinos, a za sve to vrijeme treba raditi i ulagati značajna sredstva i veliki trud. Perspektive svakako ima kroz održavanje postojećih maslinjaka, revitalizaciju zapušenih (nažalost, nije ih malo). Naravno, potrebno je i plansko formiranje novih zasada, čime se stvara ekonomski isplativa baza za kvalitetno bavljenje maslinarstvom i za mlađe ljude. Maslinarstvo je nadasve tradicija, a potezi se planiraju na duže vremenske staze. Ukoliko se kvalitetno bude radilo, može se doći i do toga da maslinarstvo bude i osnovno zanimanje za neke generacije koje će doći. Samo profilisanje naših tradicionalnih nagrada ide u tom smjeru, naime dodjeljuju se nagrade za najbolje održavane maslinjake i za nove zasade … Poštovanje tradicije i unaprijeđenje proizvodnje je ključ uspjeha.

RB/BI: Kod uslova za konkurs nagrada primjetio sam da su uslovi rigorozni, da li je to neophodno?

Rašketić: Planiramo da napravimo samoodrživu maslinarsku proizvodnju. Zbog toga mora tako. Svaki poštovalac, ljubitelj i uzgajivač nama je drag prijatelj i bitan član maslinarske porodice, ali strategije i zdrave osnove možete postaviti samo na osnovu reprezentativnih proizvođača. Upravo zato postoji ta granica od 50 stabala, jer smatramo da je to osnova koja podrazumijeva polu-profesionalno bavljenje maslinarstvom. Na to možete gledati i kao stimulans za one koji još uvijek ne ispunjavaju te uslove… Kod panela za ocjenjivanje ulja se uzima granica od minimalnih proizvedenih 100l ovogodišnjeg extra -djevičanskog ulja, što se uzima kao reprezantativni uzorak ostvarene dobre proizvodnje. Nas zanima da globalni kvalitet postane praksa, nekoliko litara ulja vrhunskog kvaliteta je moguće napraviti i brižljivim biranjem plodova. Nas zanima da osnovna proizvodnja dosegne visok nivo kvaliteta… U svjetskoj utakmici, zbog ograničenosti u pogledu areala uzgoja masline, nikada nećemo dostići mnogo veće zemlje (Španiju, Italiju, Tursku, Grčku, Portugal, Egipat, Iran, zemlje Magreba) koji su tradicionalni lideri u proizvodnji… Štaviše, nećemo u količinama nadmašiti ni zemlje u kojima je maslina uvedeni kultivar (Novi Zeland, USA, Čile…). Ako želimo da imamo dobar izvozni proizvod, a to je osnova ekonomski isplativog maslinarstva u budućnosti, kvantitetom nećemo puno postići, ali je zato naša šansa visoki kvalitet.

Podjeli objavu na:
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter
Share on LinkedIn
Linkedin

Podjelite objavu putem telefona:

Pravila komentarisanja:

Poštujući načelo demokratičnosti, kao i pravo građana da slobodno i kritički iznose mišljenje o pojavama, procesima, događajima i ličnostima, u cilju razvijanja kulture javnog dijaloga, na Portalu nijesu dozvoljeni komentari koji vrijeđaju dostojanstvo ličnosti ili sadrže prijetnje, govor mržnje, neprovjerene optužbe, kao i rasističke poruke. Nijesu dozvoljeni ni komentari kojima se narušava nacionalna, vjerska i rodna ravnopravnost ili podstiče mržnja prema LGBT populaciji. Neće biti objavljeni ni komentari pisani velikim slovima i obimni "copy/paste" sadrzaji knjiga i publikacija.Zadržavamo pravo kraćenja komentara.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *