Promovisana knjiga “Prilog proučavanju istorije Mrkojevića” mr Novaka Adžića

IZVOR: FERAL.BAR

U organizaciji Mustafe Čantića i Savjeta Muslimanskog naroda Crne Goreuz direktan prenos na YT kanalu “Glasa Mrkojevića”, u restoranu “Stela” u Dobroj Vodi sinoć je premijerno promovisana knjiga “Prilog proučavanju istorije Mrkojevića” mr Novaka Adžića.

Moderator večeri Sabrija Vulić, koji je sa Damirom Rašketićem urednik ovog izdanja, zahvalio je svima koji su pomogli da knjiga bude objavljena i akcentovao da su Mrkojevići specifično crnogorsko pleme, “posebno po tome što su muslimanske vjeroipovijesti, ali uvijek u slozi sa svojom pravoslavnom braćom”.

 

Svoj osvrt na novo Adžićevo djelo akademik prof. dr Šerbo Rastoder otvorio je podsjećanjem na ocjenu koje je njemu za istoriografski rad dao Jusuf Kalamperović, da su mu knjige “ maslina koja će dati rod nakon stotinu godina”.

-Adžćeva knjiga na 400 strana, bogato ilustrovana, u svijetlu ovih riječi Jusufa Kalamperovića, nova je maslina u Mrkovskom.polju.

Ona predstavlja veoma značajan doprinos izučavanju zavičajne istorije Mrkojevića, i kapitalno djelo nakon knjiga koje su ranije objavili Muharem Muratović i pokojni Etem Peročević, primjer za samospoznaju i uvažavanje ovih prostora.

Ističem da je autor mudro naglasio da ovo nije istorija Mrkojevića, već prilog istoriji Mrkojevića, koji obuhvata i pokriva različite sekvence.iz.istorije ovog kraja.

Ova knjiga, a znam ih sve koje su napisane o Mrkojevićima, jeste najobuhvatnija i u njoj ćete naći ono što nema u drugm djelima- naglasio je akademik Rastoder.

On je iz ugla istoričara naglasio da je od skoro 50 priiloga “svaki za sebe posebna studija”, te da ni za jednu od njih “nema izvora odavde, ovo je priča o Mrkojevićima iz izvora sa strane”.

-Adžić, sa kojim sarađujem preko deset godina i čijoj autorskoj strasti u izučavanju i istraživanju istorije svjedočim, lucidno je i vrlo svjesno zahvatio period od XV i XVI vijeka, od dolaska osmanlija, do danas, skrećući pažnju čitaocima da je ovo bio značajan graničan kraj.

Osmanlije dolaze u Bar i Ulcinj 1571, oni su gradove osvajali ili na “viru”-datu riječ, ili na silu, a Bar i Ulcinj su uzeli bez borbe.

 Adžić iz tog vremena obilato kao izvore koristi dostupne izvještaje barskih nadbiskupa,odnosno iz njihovih vizitacija svake pete godine-dodao je Rastoder.

U osvrtu na proces prelaska Mrkojevića u islam, on je ukazao da je ovo jedina islamska domicilma autohtona zajednica koja je očuvala prostor na kojem živi, podsjećajući na stav savremenih orijentalista da “niko nikada nije pokazao.dokument da je neko na silu primio islam”.

Ističući očuvanje svijesti o predacima, profesor Rastoder je podsjetio i da su sve crkve u ovom kraju očuvane, “kao i džamija u Veljem selu iako je 1878. oko nje bio tabor crnogorske vojske”.

 -1878. svi Mrkojevići su izbjegli u Skadar, i svi ovi krajevi su bili popaljeni, ali, iz Skadra se brzo vratilo 99 odsto Mrkojevića na svoja ognjišta-rekao je dr Rastoder.

Pored ostalih poglavlja knjige koje je komentarisao, Rastoder je skrenuo je pažnju i na dio posvećen crkvama u Mrkojevićima, te na kult iznošenja krsta dukljanskog kneza Vladimira na Rumiju, dodajući da je autor poseban prostor dao osvrtu na činjenicu da je ovaj kraj “”bio utočište crnogorskih komita dugo vremena”.

-Čestitam urednicima Vuliću i Rašketiću na ovoj knjizi, teško da mogu zamisliti porodice Mrkojevića gdje god da senalaze, a da ovo djelo nemaju u svom domu-zaključio je Šerbo Rastoder.

Mr Novak Adžić je ukazao da je bio “veliki zalogaj” prihvatti se pisanja istorije Mrkojevića, napominjući da su ovo zato prilozi, i to njihov prvi tom.

-Pokušao sam da na naučni način, prema svim relevantnim metodologijama istorijske nauke napravim sintezu podataka i mislim da sam ljudski časno i pošteno napravio presjek istorije Mrkojevića od dukljanskih vremena do savremenog doba.

Rukovodio sam se maksimom “Pustimo činjenicama neka same govore”, a meni je najdraži dio o komitskom pokretu i Božicnom ustanku.

Bila mi je čast što sam napisao prvi tom o vama, svi treba da shvate značaj Mrkojevića u obmovi državne nezavisnosti 2006, i želio sam da se pošalje poruka da su Mrkojevići vazda bili odani Crnoj Gori i da su vazda branili-rekao je pored ostalog Adžić.

Van protokola, doajen javnog života Mrkojevića u posljednjih pola vijeka Jusuf Kalamperović, za kojeg su učesnici promocije istakli da je zaslužio da se o njemu priredi posebna monografija, iz publike je Adžiću zahvalio na knjizi “u ime prošlih, u ime sadašnje, i u ime budućih generacija Mrkojevića o kojima ima mnogo toga još da se piše”.

Na promociji su u publici bili i predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević, predsjednik i poslanik SDP Raško Konjević, te brojni predstavnici javnog, kulturnog i privrednog života Mrkojevića i Bara.

Ovaj projekat je finansiran sredstvima dobijenim na javnom konkursu Fonda za zaštitu manjinskih prava Crne Gore, uz podršku Savjeta Muslimanskog naroda Crne Gore. 

Promocoji je prisustvovao i naš proslavljeni rukometaš Stevan Nikočević koji je takođe porijeklom iz Mrkojevića.

Podjeli objavu na:
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter
Share on LinkedIn
Linkedin

Podjelite objavu putem telefona:

Pravila komentarisanja:

Poštujući načelo demokratičnosti, kao i pravo građana da slobodno i kritički iznose mišljenje o pojavama, procesima, događajima i ličnostima, u cilju razvijanja kulture javnog dijaloga, na Portalu nijesu dozvoljeni komentari koji vrijeđaju dostojanstvo ličnosti ili sadrže prijetnje, govor mržnje, neprovjerene optužbe, kao i rasističke poruke. Nijesu dozvoljeni ni komentari kojima se narušava nacionalna, vjerska i rodna ravnopravnost ili podstiče mržnja prema LGBT populaciji. Neće biti objavljeni ni komentari pisani velikim slovima i obimni "copy/paste" sadrzaji knjiga i publikacija.Zadržavamo pravo kraćenja komentara.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *