Prihrana/đubrenje masline – Društvo maslinara Bar

Đubrenje spada u najbitnije agrotehničke mjere, đubrenjem se direktno utiče na podizanje rodnosti u maslinjacima.

  • Osnovno (meliorativno) đubrenje izvodimo istovremeno sa

pripremom zemljišta za sadnju, tj. rigolovanjem jer samo tada, a posle za života masline vrlo teško, možemo dublje slojeve zemljišta obogatiti odgova­rajućim hranivima. Zato je poželjno  napraviti hemijsku analizu zemljišta prije sadnje i na taj način se odredi sadržaj glavnih elemenata i osnovna svojstva zemljišta. Na osnovu te analize daju se preporuke

o vrsti i količini đubriva koje zemljištu treba dodati da bi ono postalo

normalno plodno.

  • Dopunsko đubrenje je dopuna za ono što maslina uzima kroz

godinu dana. Možemo je nazvati još i redovinim, godišnjim ili

đubrenjem na rod. Za određiva­nje potreba đubrenja tokom gajenja preporučuje se redovno ili ba­rem svakih nekoliko godina uraditi analizu lista (za analizu se uzima

lišće koje je potpuno razvijeno na grančicama bez plodova) kao i na osnovi dobijenih pokazatelja o stanju hraniva u listu, poznavajući karakteristike zemljišta i stanje zasada, odrediti vrste i količine potrebnih đubriva.

 Za prirodan rast i redovan rod maslina mora

imati:

  • dovoljnu količinu pojedinih hraniva,
  • pravilan odnos između pojedinih glavnih sastojaka,
  • dostupnost hraniva u određeno vrijeme.

Uloga pojedinih elemenata

 

Azot (N)

Nedostatak azota izaziva simptome na listovima, gube hlorofil –

nespecifična hloroza liske. Optimalna doza u svakom zasadu zavisiće od veličine stabala, od

produktivnosti i treba je uskladiti sa folijarnom analizom koja će

pokazati potrebu za povećanjem ili smanjenjem doza koje se

primjenjuju. Pretjerano unošenje azota ima negativne posledice, stabla postaju

osjetljiva na hladnoću i osjetljivija su na bolesti i štetočina; fiziološka

neravnoteža utiče na kvalitet plodova.

Kalijum (K)

Pri nedostatku kalijuma rastenje biljaka je

usporeno i prvi simptomi, nekroza duž ivice lista, mogu se zapaziti na starijim

listovima. Istovremeno rub lista se savija na dolje.

  • Uzroci nedostatka K su različiti: zemljišta siromašna K, temperatura

zemljišta, vlažnost zemljišta, prinos stabla, interakcija sa Ca i Mg.

  • Nedostatak K kod masline teško je popraviti ako je nivo ovog elementa nizak

zato se preporučuje njegovo periodično kontrolisanje folijarnom analizom i

primjenu mjera korekcije prije nego se pojavi negov nedostatak.

  • U maslinjacima sa nedostatkom K preporučuje se unošenje 1 – 3 kg K po stablu ( hemijska analaza zemljišta je pravi pokazatelj).

Đubrenje masline K direktno utiče na prinos a postoji i evidencija da stabla dobro ishranjena

ovim elementom bolje podnose sušu.

Fosfor (P)

Moguće je da samo stabla gajena na siromašnom zemljištu

imaju kritične nivoe P i mogu reagovati na đubrenje fosforom. U tim

slučajevima može se primjeniti 0,5 kg P po stablu u obliku

superfosfata.

Magnezijum (Mg)

Mg – Nedostatak Mg u maslinjacima je rijetka pojava. Može biti

izazvana visokim koncentracijama K, Ca i amonijum jona (NH4+) u

zemljištu.

Gvožđe (Fe)

Nedostatak Fe je česta pojava u pojedinim zonama gdje su zasadi podignuti na veoma krečnom zemljištu, u kojima se ispoljava hloroza izazvana nedostatkom Fe – slab porast izboja i drastično smanjenje prinosa. Korekcija nedostatka Fe je veoma teška i skupa primjenom tradicionalnih jedinjenja bogatih Fe kako preko zeljišta tako i folijarno.

Jedini efikasan metod za popravak ovog problema je injektiranjem u deblo.

Na ovaj način samo jednim tretiranjem postignuto je smanjenje nedostaka Fe u

zasadima koji su bili veoma pogođeni ovim problemom.

Bor (B)

Smatralo se da je maslina biljka sa velikim potrebama za B, vjerovatno zato što je nedostatak ovog elementa opisan u mnogim maslinarskim zemljama i jer je maslina tolerantnija na višak B u odnosu na ostale voćne vrste. Raspoloživost B se smanjuje u uslovima suše i sa povećanjem pH zemljišta, naročito na krečnim zemljištima.

Zbog nedostatka B javlja se hloroza na vrhovima i ivicama listova, formiraju se metlasti mladari i deformiše se plod.

Simptomi na listovima se mogu zamijeniti sa simptomima nedostataka K što je dovelo do pogrešnih đubrenja.

Postoje različiti načini đubrenja maslina:

Stajsko đubrivo

 Stajsko đubrivo ima nekoliko prednosti za život biljke i zemljišta:

– vraća zemljištu hranjive sastojke,

– poboljšava fizička, hemijska i biološka svojstva – povećava zemljištu kapacitet za vodu, propusnost, unosi u zemljište mnoštvo mikroorganizama, itd.

Stajsko đubrivo ako je nezrelo, tj. ako nije do kraja fermentiralo, nastavlja taj proces u zemljištu i privlači veliku količinu vode. U sušnom proljeću to može biti vrlo štetno za biljke koje imaju plitko korijenje.

  • Stajnjak se dodaje jednom u 2-4 godine. Potrebno je dodati 50-100 kg po stablu u zavisnosti od veličine i starosti stabla, naročito ako se zasadi navodnjavaju.

Fertirigacija

U zasadima sa sistemom za navodnjavanje pogodno je dodavati đubrivo u sistem

koristeći tank za rastvorena đubriva. Ovo je način koji se sve češće primjenjuje jer su troškovi niži, hraniva se dovode u blizinu korjenovog sistema i omogućava dodavanje hraniva u dozama u vrijeme kada ih biljka treba.

Folijarno đubrenje

  Folijarno đubrenje je tehnika koja se bazira na sposobnosti apsorpcije hemijskih produkata od strane lišća.

U poređenju sa unošenjem u zemljšte folijarno đubrenje ima prednosti jer se đubrivo brzo usvaja. Ako se najmanje polovina N unese preko lista moguće je smanjiti neophodnu dozu za popravljanje nedostatke ovog elementa. Ova karakteristika umanjuje mogućnost zagađenja zemljišta i voda.  Folijarno đubrenje je obično ekonomičnije kada se primjenjuju mikroelementi zbog malih količina koje se primjenjuju.

Kada se primjenjuju makroelementi kao N i K potrebno je povećati broj tretiranja.

Od brojnih proizvoda ističe se Urea čija se češća upotreba preporučuje u kasno

proleće i u ljetnjem periodu. Preporučljiva koncenracija je oko 4% (0,4 kg / 10 l

vode). Troškovi se mogu smanjiti ako se kombinuje primjena sa pesticidima.

Faktori koji utiču na apsorpciju hraniva preko lista

Apsorpcija hraniva preko lista direktno zavisi od uslova sredine – vlažnosti i temperature.

  • Apsorpcija se dešava dok je list vlažan. Ako ostane aktivne materije produkta za usvajanje ona se zadržava u čvrstoj formi na površini lista, i apsorpcija se može nastaviti ako se list ponovo pokvasi količinom koja ga neće sprati.
  • Prikladnije je da se aplikacija obavlja noću kada je relativna vlažnost veća a usvajanje hraniva se smanjuje ako se tretiranje obavlja tokom dana naročito toplih dana.
  • Starost lišća je važna; starije lišće manje efikasno usvaja hraniva od mladog.

Primjena folijarnog đubrenja realizuje se kada se razvije mlado lišće što je u našim uslovima od aprila do jula.

  • Na kraju, hemijska formulacija i koncentracija produkta utiče na apsorpciju

hraniva preko lista. Rastvoreniji proizvod u suštini se apsorbuje bolje nego koncentrovaniji i smanjuje rizik od fitotoksičnosti.

Injektiranje u deblo masline

 

Osnovna njegova prednost je primjena kada ostale tehnike nisu

efikasne, primjenjuje se kod hloroze izazvane Fe.

Osnovni nedostatak tehnike injektiranja je mogućnost fitotoksičnosti koja može nastati ako tehnika nije dobroprimijenjena. Obavlja sredinom juna; takođe i u toku zime zapaženi su dobri rezultati, rizik od fitotoksičnosti se smanjuje.

 

VRIJEME I NAČIN ĐUBRENJA MASLINE

 

 

Redovno đubrenje maslinjaka započinje odmah nakon sadnje zasada. Prvih

godina đubri se samo oko debla, a kako biljka raste krug koji đubrimo se širi,

kako se širi i korjenov sistem masline.

P i K đubriva se dodaju pred dublju obradu, jer su slabo pokretna i tako će biti pristupačnija maslini, a u slučaju da se ne obrađuje može se rasuti pred kišu. N đubriva se dodaju pred plitku obradu. Za N-na đubriva je važno vrijeme dodavanja, jer se N ne može sačuvati u zemljištu pa ga treba dodavati u vrijeme najveće potrošnje. U mnogim maslinarskim zemljama, maslina se gaji bez navodnjavanja (što je slučaj i kod nas) i zbog suše maslina veoma malo raste ljeti. Glavni porast je u proleće i ponekada u jesen. U takvim uslovima preporučuje se dodati 2/3 N-nog đubriva u proleće, a 1/3 u jesen tj. sa prvim kišama nakon ljetnje suše, kada maslina ponovo počne da raste.

Vrijeme đubrenja treba uskladiti sa potrebama masline. Đubrenje masline obavlja se u slijedećim rokovima:

– krajem ljeta ili u jesen — đubrenje kompleksnim đubrivima (NPK 5:15:30, 6:12:24, 8:16:24, 7:20:30)

– pred početak kretanja vegetacije — kompleksnim đubrivom s

pretežno azotnom komponentom ili samo azotnim,

– pred cvjetanje (zametanje) ploda sa azotnim đubrivom,

– u vegetaciji – u vrijeme usporavanja porasta (suša) — đubrenje preko lista.

Bavljenje maslinarstvom je vrlo zahtjevno, agrotehničke mjere je potrebno odraditi na vrijeme, što se tiče đubrenja masline što je i tema ovog teksta zaključak je da je najbolje riješenje uraditi hemijsku analizu zemljišta da bi maslinar tačno znao koji elementi i u kojim količinima nedostaju maslini ili ih ima viška, kako bi maslina mogla normalno da se razvija, što utiče na rodnost i kvalitet ulja.

“Ko maslinu okopava moli je da mu rodi, ko maslinu djubri čeka da mu rodi, ko maslinu krasti natjera je da rodi “.

Amir Mačkić dip.ing.polj.

spec.voćarstvo i vinogradarstvo

Please follow and like us:

Podjelite objavu putem telefona:

Pravila komentarisanja:

Poštujući načelo demokratičnosti, kao i pravo građana da slobodno i kritički iznose mišljenje o pojavama, procesima, događajima i ličnostima, u cilju razvijanja kulture javnog dijaloga, na Portalu nijesu dozvoljeni komentari koji vrijeđaju dostojanstvo ličnosti ili sadrže prijetnje, govor mržnje, neprovjerene optužbe, kao i rasističke poruke. Nijesu dozvoljeni ni komentari kojima se narušava nacionalna, vjerska i rodna ravnopravnost ili podstiče mržnja prema LGBT populaciji. Neće biti objavljeni ni komentari pisani velikim slovima i obimni "copy/paste" sadrzaji knjiga i publikacija.Zadržavamo pravo kraćenja komentara.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Facebook
Instagram